Monday, February 9, 2015

http://www.kosmet.org/sr/prezentacija-projekta-selo-hoca-u-buducnosti/

У данима око Божића, у присуству великог броја мештана Велике Хоче, у просторијама ОШ,, Светозар Марковић“ у Великој Хочи одржана је презентација пројекта,, Село Хоча у будућности“. Пројекат је уз помоћ групе архитеката из Италије направио Италијан Франческо Скарфи, оснивач удружења,, Пријатељи Дечана“ чије је седиште у Риму. Презентацији је присуствовао и епископ Теодосије са неколико дечанских монаха као и парох великохочански протојереј ставрофор Миленко Драгићевић.

Thursday, February 5, 2015

* U istorijskim izvorima Velika Hoča poznata je od 12. veka, kada je Stefan Nemanja ovo mesto priložio manastiru Hilandar. Nemanjini potomci su potvrđivali dar Hilandaru(1198/9) i uvećali hočanski metoh, tako da je u srednjem veku Velika Hoča bila jak privredni i duhovni centar sa 24 crkve i dva, tri manastira. Iz tog vremena sačuvano je osam aktivnih manastira i pet crkvišta. Dečanska vinica(manastira Dečani) svoje vinogorje u Velikoj Hoči ima još iz vremena cara Dušana i u njoj se danas proizvodi dečansko vino.

Velika Hoča je bila, današnjim rečnikom rečeno, regionalni kulturni, vinogradarski, a uz to trgovački i zanatski centar. U hočanske znamenitosti spadaju i kula Lazara Kujundžića i Spasića kuća(1830.), redak primerak očuvane gradske arhitekture iz 19. veka.
O Vinu

* Hočansko vinogorje, zbog blage klime, kao i zbog južne ekspozicije terena oko Velike Hoče i povoljnog zemljišta, je Bogom dan krajolik, za uzgajanje vinove loze i pravljenje odličnog vina, zbog čega su i vinogradi na velikim površinama.

Prihodi od vinogradarstva i trgovine vinom bili su prilično veliki, pa je car Dušan uveo i plaćanje carine (XIV vek). Gotovo svi vlasnici u selu imali su svoje podrume (vinice) za preradu grožđa, a dolazak velikog broja onih koji su obrađivali vinograde i proizvodili vino, uslovio je podizanje brojnih konaka, rezidencija, letnjikovaca i drugih objekata (monasi drugih manastira, Dečani, Devič, bogatiji pojedinci i dr).

* Danas je aktivna Dečanska vinica, gde monasi manastira Dečani prave odlično metohijsko vino. Ima i privatnih vinogorja , koja zahtevaju podršku ministarstva poljoprivrede Srbije, kao bi se obnovilo na daleko čuveno metohijsko vinogorje, koje daje odlična vina.

Bogato Nasledje
Velika Hoča i okolina imaju uslove da postanu kulturno-istorijska celina od izuzetnog značaja za Srbiju i svetsku baštinu. Veliki broj crkava iz srednjeg veka, kao na primer: Crkva Sv. Jovana, Crkva Sv. Nikole, Crkva Sv. Luke, Crkva Sv. Stefana, Sv. Nedelje, Sv. Ane, Sv. Petke, Sv. Ilije, Sv. Prečiste,(prava mala Srbska Sveta gora)............kao i Metoh manastira Dečani, Vinica crkve Sv. Stefana, Kula Lazara Kujundžića, kuća porodice Hadžispasić, Kuća sa vinicom porodice Patrnogić, Konak manastira Marka Koriškog, Saraj, kuće Stolića, Simića, Micića, Stašića,....predstavljaju neprocenjivo bogatstvo srbskog naroda i države Srbije.
Teska vremena-Geto

* Velika Hoča i okolina, su poslednjih godina bili u svojevrsnom getu, izolovani od sveta, teško preživljavajući svakodnevne provokasije i maltretiranja od šiptara. Inače mesto Velika Hoča i Orahovac su takođe, nažalost poznati i po tome što su otmice i ubistva Srba počele još pre Nato- agresije.
* 11. septembra 2009. godine u Velikoj Hoči je otkriven i osvećen, spomenik ubijenim i kidnapovanim Srbima na Kosmetu u periodu od 1998-2000. godine. U crkvi Sv. Jovana, vladika Artemije je najpre služio liturgiju, a potom kod spomenika parastos nastradalima. Obraćajući se okupljenima, vladika je rekao da ćemo se nevino ubijenih i kidnapovanih sećati uvek, sve dok "bude našeg roda"

* Čest gost Velike Hoče i Kosova i Metohije, je i istaknuti austrijski književnik, Peter Handke(objavio je i knjigu o Srbima iz Velike Hoče "Ptice kukavice iz Velike Hoče"), veliki prijatelj Srba i svedok istine o stradanju Srba, i ujedno veliki humanitarni darodavac(poklonio 50000 evra), i podrška Srbima u Velikoj Hoči i Kosovu i Metohiji.

Velika Hoca kao dar Stefana Nemanje

Velika Hoča je jedno od najstarijih naselja na teritoriji Republike Srbije čija se istorija na osnovu srednjovekovnih izvora može sa sigurnošću rekonstruisati. Naselje Velika Hoča se prvi put pominje u darovnom pismu Stefana Nemanje 1198-99. godine.